Povijest društva

Prva "obnovljena" kambelovska krnjevalska povorka održana je 1996. godine.

28. 1. 1997 godine održana je prva osnivačka skupština krnjevalske udruge Polantana u konobi Duje, (Kaštel Kambelovac polantana 8). Izabran je prvi presjednik, a ujedno i osnivač udruge, Ante Perišin - Tončika, te dopredsjednik Stjepan Bedalov i tajnik Augustin Tvrdić - Rista. Na prvoj skupštini prisutni su bili: Anton Jurašin, Andrija Marinović, Ante Kambio, Zvonko Tadin, Mijo Britvić, Boris Kapov, Srećko Grgurin, Ivo Britvić - Meriko, Željko Buotić - Leše, Mile Vučica, Marin Bedalov, Vlado Perišin, Joško Perišin, Tonči Bezić, Frane Perišin.

22. 2. 1998 godine organizirane su prve dječje maškare. Učestvovali su: Kaštelanske mažuretkinje, DV Mendula i Tratinčica iz Kaštel Kambelovca, te Tamaris iz Kaštel Gomilice, Plesna škola Vaganj iz Splita i folklor OŠ Knez Trpimir iz Kaštel Gomilice.

22. 3. 2000 godine u Bratskojh kući na 6 sjednici skupštine Krnjevalske udruge Polantana za predsjednika je izabran Željko Buotić - Leše, te za podpredsjednika Marin Bedalov - Bago i Agustin Tvrdić - Rista za tajnika. Te godine udruga je dobila svoje prostorije na Baletnoj školi, sa adresom Ante Starčevića b.b. Iste godine je dizajnirana i premijerno predstavljena zastava udruge koju je dizajnirala Višnja Krokar, a sašila Vanja Krokar.

15. 2. 2002 godine na osmoj skupštini udurge izabrano je novo predsjedništvo. Za predsjednika je izabran Stipe Krokar, za dopredsjednika Ljiljana Garbati i Krunoslav Čmrlec.

22. 2. 2004 godine krnjevalska udruga Polantana po prvi put otišao na međunarodni karneval u Rijeka.

15. 11. 2004 godine na desetoj sjednici udruge koja je održana u kuli Cambi za predsjednika je izabran Željko Buotić, za podpredsjednika Toni Britvić i Tomislav Tadin, te Keti Lučin za tajnicu

3. 6. 2006 godine na dvanajstoj sjednici skupštine krnjevalske udruge izabran je novi predsjednik Stipe Krokar, te dopredsjednici Ljiljana Garbati i Mate Bedalov. Te godine su u cjelosti renovirane prostorije udruge od strane grada Kaštela.

11. 2. 2007 godine održan je prvi županijski krnjeval. Učestvovali su: Kaštelanske udruge, Omiš, Makarska, Solin, Split.Prvi put je povorka krenila iz Kaštel Gomilice (igralište NK GOŠK-a, te je išla starom kaštelanskom cestom do Dudanova puta na Brce.

2. 3. 2007 godine renovirane prostorije su na dan grada Kaštela svečano otvorene. Prostorije je blagoslovio mjesni župnik don Bobo Delić, a vrpcu svečano presjekao dogradonačelink grada Kaštela Petar Boljat.

27. 1. 2008 godine održan je 2. županijski krnjeval na kojem su se odazvali svi gradovi Splitsko Dalmatinske županije, te KU Babani iz Omišlja sa otoka Krka, KU Krč iz Primoštena. Povorka je krenila iz Marine Kaštela, kaštelanskom cestom preko Dudanova puta do Brca.

2. 12. 2008 godine na četrnajstoj sjednici skupštine krnjevalske udruge izabran je novi-stari predsjednik Stipe Krokar, te dopredsjednici Ljiljana Garbati i Mate Bedalov.

O nama

Krnjevalska udruga "Polantana" - Kaštel Kambelovac

"Nad Kambelovcem izvio se Kozjak, pitoma planina koja život znači. Na Kozjaku iznad svih, starih i novih naselja, stražu čuva vjerni stražar Koludar, kamena gromada impresivnih dimenzija, starija od svih ljudi i njihova zdanja, prirodni fenomen. Za sunčanog dana on po svojim borama pokazuje točno vrijeme, opominjći da "sve teče". Kad ga sunce svega obasja, zazvoni podne, prestane "dopodnjača", otare se znoj i skine kapa….. Pod Koludrom se rađalo, živjelo, radilo, molilo, trpjelo, borilo i umiralo. Tako je bilo. A vjerujem da će tako i biti."

Čitajući ovaj uvod u knjigu "Kaštel Kambelovac" autora Don Frane Bege, našeg mještanina, grupa entuzijasta sjetila se da se u našem mjestu oduvijek i šalilo i smijalo, ublažujući tako svakodnevne životne tegobe, pa su nakon 25 godina obnovili kambelovski krnjeval 1996. godine. Tog Pokladnog utorka 1996 godine, mještani Kambelovca uvjerili su se u riječi Marcela Prusta, da novi doživljaj starog događaja vraća sjećanje na isti takav događaj u prošlosti. Tako su mnogi umjesto obnovljene krnjevalske povorke vidjeli onaj posljedni

Koliko je poznato prije Drugog svjetskog rata nije bilo organizirane pokladne povorke, a događanja u vrijeme poklada svodila su se na organizaciju plesova u režiji raznih mjesnih udruga kojima krnjeval nije bio prvobitna zadaća. Stariji mještani sjećaju se i običaja plesanja narodnog kola oko vatre, zapaljene na središnjem mjesnom trgu Brce, na Pokladni utorak. Možda je taj običaj nastao na temelju davnih luperkalijskih tipova karnevala, jer su se naši preci, naseljeni na obroncima Kozjaka uglavnom bavili stočarstvom, a taj tip krnjevala sačuvan je i do danas u mjestima dalmatinske zagore, to su tzv. zvončari. Poslije Drugog svjetskog rata bilo je povremenih održavanja krnjevala, ovisno je li te godine bilo dovoljno entuzijazma i je li se uspjela ishoditi dozvola od tadašnjih vlasti. Ti krnjevali bili su kao i obnovljeni, saturnalijskog tipa, kojeg karakteriziraju povorke alegorijskih kola, čitanje kronike i osude, te simbolično spaljivanje pripravljene lutke, Krnje, koji simbolira svedruštveno zlo. Proučavajući sačuvane osude Krnji i slike iz tih povoraka može se zakljućiti mnogo o tadašnijm aktualnostima, a između redaka uvijek se može nazrjeti oštra kritika na račun tadašnjeg režima vlasti.

Nakon Domovinskog rata iz ideje nekolicine starijih organizatora prethodnih krnjevala nastala je klica iz koje je niknula organizirana krnjevalska udruga "Polantana". Nakon porođajnih problema udruga se uspjela pravno valjano registrirati, dobiti svoje prostorije i uspješno raditi na organizaciji pokladnih događanja, u svrhu boljitka sveukupnog društvenog života našeg mjesta i grada Kaštela. Udruga izdaje i prigodni humoristični list "Glavadur". Za ime udruge uzeto je ime mjesnog trga Polantana, na kojem se odvijaju pokladna događanja, a simbol udruge je stilizirana, maškarana kula Cambi, simbol našeg mjesta, po kojoj je i Kaštel Kambelovac dobio današnje ime. Osnovni cilj rada društva je da doprinesemo sveukupnom društvenom životu u našem mjestu i gradu, te da podupiremo i pomažemo sve dobronamjerne akcije u okviru naših mogućnosti.

Uspješnim organiziranjem i dječjeg krnjevala uspjeli smo obradovati i najmlađe s nadom da će se uspjeti sačuvati ova tradicija pokladnih događanja u našem mjestu. Uspostavili smo suradnju sa svim Krnjevalskim udrugama u bližoj okolici, što rezultira obostranim gostovanjima na karnevalskim povorkama, prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i planovima za daljnju suradnju. Svoj rad okrunili smo uspješnim i vrlo zapaženim sudjelovanjima na velikom međunarodnom Riječkom. Udruga broji oko 60 aktivnih članova, a glavni predstojeći cilj je učlanjenje u Savez udruga hrvatskih karnevalskih gradova i Međunarodni karnevalski savez. Koristimo ovu priliku da Vas pozovemo da nas kontaktirate i priključite se radu naše Krnjevalske udruge "Polantana". Sve sugestije, ideje i kritike rado ćemo prihvatiti.

Korišteni materijal u sastavljanju ovog teksta: - Don Frane Bego, "Kaštel Kambelovac" 1991, 11 str. - Sanja Acalija , "Kaštelanski zbornik 5" 1996, Oko poklada, 15 str. - List "Glavadur", 2002, 3 str. - Arhiva KU "Polantana" - Svjedoćenje mještana K.Kambelovca